Lokalitet Crikvine nalazi se sjeverno od Solina, u naselju Rupotina na uzvisini koju okružuju dva potoka: potok Sv. Ilije i Suvaja. Poznat je arheološkoj javnosti još od 1908. godine kad ga je istraživao don Frane Bulić. Tada je otkrivena crkva manjih dimenzija (cca 8 x 5 m) , te dijelovi antičkog sklopa od kojeg je ostala vidljiva apsida većih dimenzija te zidovi istočno od nje. Oko crkve pronađeno je dosta grobova, a materijal s iskopavanja pohranjen je u Arheološkom muzeju u Splitu. Bulić posebnu pažnju posvećuje rimskom natpisima, koje je i objavio u Bullettinu, te reljefu s prikazom Mitre, koji je, kao i rimski natpisi bio sekundarno upotrijebljen kao poklopnica jednog od grobova pronađenih tijekom istraživanja. Revizijsko istraživanje provodilo se 1929., kad je radove vodio E. Dyggve. Sa tih su istraživanja sačuvane fotografije i skice koje se danas čuvaju u Konzervatorskom odjelu u Splitu.
Djelatnici Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika istražuju ovaj lokalitet od 2007. godine kada je provedena kampanja čišćenja i definiranja objekata. U sljedećoj kampanji istraživali su se kasnosrednjovjekovni grobovi , a u posljednjoj koja je završena krajem lipnja 2009. godine, izvršeni su pripremni radovi za privremenu konzervaciju istraženih objekata prije svega jednobrodne crkve. Grobovi koji su istraženi ukazuju na dataciju u kasni srednji vijek, no oni su jedniim dijelom preslojili raniji sloj grobova koji se ukazao nakon uklanjanja obložnica gornjega sloja. Od bitnijih nalaza koji nam određuju dataciju ranijeg sloja grobova u rani srednji vijek, valja spomenuti jednojagodne naušnice pronađene u grobu mlađe ženske osobe na prostoru antičke građevine s apsidom.
U istraživanjima lokaliteta Crikvine sudjelovali su sljedeći djelatnici muzeja: Zoran Alajbeg – fotograf,; Maja Marković, Silvana Juraga, nada Šimundić Bendić,-dokumentaristice, Nikolina Uroda i Ante Jurčević; kustosi.