PREZENTACIJA IZDANJA NASLONJENIH NA IZLOŽBU «HRVATI I KAROLINZI»
Karolinzi i na CD-ROM-u
Iscrpan katalog na hrvatskom jeziku kojem je već dodijeljena HAZU-ova nagrada Josip Juraj Strossmayer koncepcijski je podijeljen u dva toma, a donosi spomeničku baštinu po zemljopisnim grupama, te sedam znanstvenih rasprava ujedno tiskanih i kao odvojeni znanstveni separati pristupačnijih cijena. Talijanski katalog, objavljen u izdavačkoj kući Skira poznatoj po edicijama iz umjetnosti, tek je ponešto proširena verzija hrvatskoga, no njegova je uloga više no iznimna jer pridonosi recepciji naše umjetnosti u europskim okvirima, kazao je dr. Nikola Jakšić.
Izložba je dobila i svoj CD-ROM za čiju je izradu zaslužna splitska tvrtka Gloster. Uz demonstraciju njegova navigacijskog sustava Branka Brekalo je objasnila mogućnost i sadržaj elektronički pohranjenog materijala.
Js. G.
«Slobodna Dalmacija», 5.listopada 2001.
SPLITSKA IZLOŽBA: "HRVATI I KAROLINZI"
Predstavljen katalog izložbe "Hrvati i Karolinzi"
SPLIT, 4. listopada
Luksuzno opremljen katalog izložbe "Hrvati i Karolinzi", koja je u sklopu velikog muzejskog projekta pet europskih gradova od prosinca prošle do lipnja ove godine bila otvorena u splitskom Muzeju HAS, a sada se nalazi u Bresciji, u srijedu navečer predstavljen je u splitskoj palači Milesi u sklopu Tjedna knjige mediteranske tematike. Izložbeni projekt o razdoblju vladavine Karla Velikog, oca ujedinjene Europe pokazao je bogatstvo spomenika iz Dalmacije, Panonije, a pogotovo Istre, temeljito i bogato suprezentirani i opisani u katalogu na hrvatskom jeziku. Katalog je, kako je rekao ravnatelj MHAS-a Ante
Milošević, tiskan u dva toma, podijeljen po zemljopisnim grupama i sadrži sedam znanstvenih rasprava koje potpisuju Željko Rapanić, Mladen Ančić, Ante Milošević, Željko Tomičić, Miljenko Jurković, Nikola Jakšić i Vedrana Delonga. Tom je katalogu već dodijeljena
nagrada "Josip Juraj Strossmayer" Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Katalog je na talijanskom jeziku objavila je tamošnja izdavačka kuća SKIRA i predstavlja ponešto proširenu verziju hrvatskog izdanja.
M. J.
UZ DODJELU STROSSMAYEROVE NAGRADE ZA 2001. GODINU SKUPINI AUTORA ZA KNJIGU "HRVATI I KAROLINZI" ŠTO JE PRATILA IZLOŽBU
U SPLITSKOM MHAS-u
Od stoljeća devetog
Ova je knjiga posebno zainteresirala širu javnost argumentacijom autora da su Hrvati na obale Istočnog Jadrana došli na početku devetog, a ne sedmog stoljeća. Ta je teza začeta još od akademika Luje Margetića, prije 25 godina - upozoravaju zadarski suautori knjige dr. Mladen Ančić i prof. dr. Nikola Jakšić - ali je tek sada po prvi put sustavnije elaborirana.
Strossmayerova nagrada autorima knjige "Hrvati i Karolinzi" dokaz je tezi da su ozbiljno shvaćene i organizirane izložbe ne samo mjesta za puku reintepretaciju postojećeg znanja već prigoda za sintetičko sagledavanje na temelju novih spoznaja.
Među ovogodišnjim laureatima nagrade Josip Juraj Strossmayer za najuspješnija znanstvena djela i izdavačke pothvate u 2000. godini na hrvatskom jeziku, koju od 1998. dodjeljuju Zagrebači velesajam i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), nagradu za humanističke znanosti dobila je skupina autora za knjigu Hrvati i Karolinzi objavljenu povodom istoimene izložbe koja je, kao četvrta u ciklusu međunarodnih izložbi Karlo veliki i stvaranje Europe, od početka godine do jesenas bila postavljena u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika (MHAS) u Splitu. Nagrađen je zapravo komplet od dvije bogato ilustrirane knjige u zajedničkom uvezu - podnaslovljene Rasprave i vrela i Katalog izložbe - izdan u nakladi MHAS-a, kojeg je uredio ravnatelj te institucije Ante Milošević.
Prvi pozitivni komentar
Dva su važna momenta koja tim povodom valja istaknuti. Nagrađujući rad sedam hrvatskih medievista, Odbor za dodjelu nagrada, sastavljen uglavnom od redovitih članova HAZU-a, nagradio je po prvi put cjelovito obrađenu temu iz nacionalnog ranog srednjeg vijeka (od 778. do 888. godine), koja je od iznimne važnosti za razumijevanje okolnosti dolaska Hrvata na ove prostore i procesa nastanka prve hrvatske kneževine na razmeđi dvaju carstava, Karolinškog i Bizantskog.
Drugo, nagrada je prvi pozitivni komentar na izložbu i knjigu iz redova znanstvene zajednice, što je posebno zanimljivo u svjetlu činjenice da su pojedini ugledni arheolozi, nezadovoljni interpretacijom određenih zananstvenih postavki unutar knjige Rasprave i vrela o dolasku Hrvata na ove prostore, bili spremni pokrenuti kampanju osporavanja i bojkota čitavog projekta. Kažimo još da je splitska izložba proglašena kulturnim događajem godine i izložbom desetljeća u Hrvatskoj, a posjetilo ju je, za domaće prilike iznimnih 25 tisuća posjetitelja.
Splitska je izložba svojom zanimljivom i strancima gotovo nepoznatom građom toliko oduševila talijanske stručnjake da su je jednostavno "otkupili" te je, uz nadopune, pod nazivom Bizantinci, Hrvati i Karolinzi postavili u Bresciji gdje se može razgledati do 6. siječnja 2002. godine. Knjiga i katalog splitske izložbe za potrebe "sestrinske izložbe" prevedeni su na talijanski jezik, pa su na taj način znanstveni rezultati hrvatskih medievista postali dostupni europskoj znanstvenoj javnosti. Činjenica je naime da se slavenski jezici ne čitaju, pa su i ranija vrijedna saznanja ostajala neprozirna europskim znanstvenim krugovima koji se bave srednjim vijekom.
Jedinstveno znanstveno djelo
Za razliku od kataloga izložbe na 400 stranica s kolor fotografijama preko 1000 eksponata i stručnih prikaza pojedinih povijesnih situacija koje potpisuje 27 stručnih suradnika, Rasprave i vrela su koncipirane kao jedinstveno znanstveno djelo u multidisciplinarnom obuhvatu.
Željko Rapanić u uvodnom prilogu Od grčkih kolonista do franačkih misionara - kulturno povijesna slika karolinškog prostora donosi pregled starije hrvatske baštine do Karolinga.
Slijedi tekst Mladena Ančića U osvit novog doba: Karolinško carstvo i njegov jugoistočni obod uz prateći izlist svih konzultiranih relevantnih vrela za to razdoblje, poraćenih iscrpnim komentarom. Ante Milošević piše članak Karolinški utjecaj u hrvatskoj kneževini u svjetlu arheoloških nalaza, a Željko Tomičić prilaže Arheološku sliku ranog srednjeg vijeka na poručju prostora međurječja Drave, Dunava i Save.
O graditeljstvu i skulpturi tog razdoblja govori Miljenko Jurković u prilogu Arhitektura karolinškog doba i Nikola Jakšić Klesarstvo u službi evangelizacije. U posljednjem, sedmom prilogu Vedrana Delonga posvećuje pažnju pisanim spomenicima pod nazivom Pismenost karolinškog doba i njeni hrvatski odjeci - latinska epigrafička baština u hrvatskim krajevima. Splitska je izložba, odnosno knjiga posebno zainteresirala širu javnost argumentacijom autora da su Hrvati na obale Istočnog Jadrana došli zahvaljujući Karlu Velikom na početku 9. stoljeća, a ne kao što se dosad uvriježilo tumačiti "od stoljeća sedmog". Ta je teza inače začeta još od akademika Luje Margetića, prije 25 godina - upozoravaju zadarski suautori knjige dr. Mladen Ančić i prof. dr. Nikola Jakšić - ali je tek sada, nakon desetak godina iscrpnog istraživačkog rada hrvatskih specijalista za srednji vijek, po prvi put sustavnije elaborirana.
Po toj interpretaciji, franački je kralj Karlo Veliki, pošto ga je Papa Lav III na Božić 800. godine u Rimu okrunio carskom krunom i proglasio obnoviteljem Rimskog kršćanskog carstva u zapadnoj Europi, pokrenuo integracijske procese na prostoru ondašnje Europe pa ga se, u simboličkom smislu, danas drži prvim ujediniteljem Europe.
Jalta 9. stoljeća
- Velike seobe i upadi barbara u 6. i 7. stoljeću na prostore bivšeg Rimskog carstva dezintegrirale su sustave društvenih organizacija. Dolaskom Karolinga uspostavlja se organizirana vlast, a s njom i kršćanska religija te pisana komunikacija, koje kroz proteklo razdoblje nisu imale svoje nositelje. Uspostavlja se nova paradigma vlasti, plemenske vojskovođe postaju vlasnici teritorija kojim upravljaju njima potčinjeni župani. Ta tvorba nove političke vlasti govori o stupnju integracije društvenog života - tumači autor povijesne studije dr. Ančić iz Zavoda za povijesne znanosti zadarskog odjela HAZU-a.
U namjeri da sruši avarski kaganat Karlo Veliki svjesno pokreće velike migracije Polabskih i Baltičkih Slavena sa istočnih prostora današnje Njemačke, u to doba naseljenog poglavito Slavenima. Naoružava ih, daje im svoje mačeve i ostruge, te ih između 795. i 796. godine kao dio svoje vojske koristi u panonskim ratovima protiv Avara. Odatle ih početkom 9. stoljeća, upućuje prema Jadranu pa su bizantski gradovi (Zadar, Split, Dubrovnik, Kotor i drugi) primorani priznati franačku vlast. Bizant kao pomorska sila vraća te gradove u svoje okrilje, dok Istra ostaje pod franačkom vlašću.
Kao posljedica tih zbivanja, Achenskim mirom 812. godine, "Jaltom 9. stoljeća", kaže profesor Jakšić, u zaleđu bizantskih gradova formira se Kneževina hrvatska. Hrvatski ratnički vođa postaje gospodar teritorija i nosi titulu dux (knez, vojvoda). Prvi hrvatski knez Borna spominje se 818. godine kao gospodar novosnovanog teritorija u suglasju s franačkim strateškim interesima.
Hrvati na prostor razmeđe carstava dolaze u skupinama s Gačanima, Abodritima, Srbima, Hlevljanima, Dlamočanima i ostalim slavenskim plemenima, a zatječu šaroliko domorodačko stanovništvo, te se tijekom 9. stoljeća s ostalima nameću kao integrativna vlast "posuđujući" im konačno i svoje ime.
Najstariji materijalni ostaci uznapredovalog ustroja crkvene organizacije su ranosrednjovjekovne crkvice. Kao inicijatori gradnje javljaju se kneževi ili župani, a na natpisima susrećemo imena germanskog porijekla koja su očigledno pripadala misionarima, širiteljima kršćanstva među hrvatskim velikašima.
Podudarnost s Europom
- Upravo je ravnokotarski prostor bogat ostacima arhitektonskih objekata i pripadajuće kamene skulpture iz karolinaškog razdoblja koja se stilski ne razlikuje od onoga što je u tom trenutku moda u Italiji, tvrdi dr. Jakšić. Misionari naime donose obrasce za izgled crkava, prenosi se ornamentika, ostvaruje se jedinstveni likovni jezik. Od Zadra i Benkovca do Rima i Apulije, nikad poslije kao u Karolinško doba likovnost na našim prostorima nije bila toliko podudarna europskoj.
Strossmayerova nagrada autorima knjige Hrvati i Karolinzi dokaz je tezi da su ozbiljno shvaćene i organizirane izložbe ne samo mjesta za puku reintepretaciju postojećeg znanja već prigoda za sintetičko sagledavanje na temelju novih spoznaja. Zbog svega toga, ne manjka onih koji je s razlogom drže "prosvjetiteljskom" za nacionalnu povijest.
Pleter nije starohrvatska "ekskluziva"
- Fenomen starohrvatske pleterne skulpture pokušava se prodati kao nacionalna umjetnost. Zapravo se radi o internacionalnom ornamentu prisutnom u ondašnjoj kršćanskoj umjetnosti. Stanovitim hrvatskim specifičnim iskazom mogu se smatrati brojni posvetni natpisi za pojedine graditeljske pothvate kroz koje se zrcali autoriteta vladara na određenom području - ističe dr. Jakšić. Zahvaljući integraciji u Karlov kršćanski imperij, Hrvati su jedini slavenski narod kod kojeg je zasvjedočena latinska pismenosti. Ujedinjavanje, naime, u vjeri i jeziku, olakšavalo je vladavinu carstvom.
Piše Ivica NEVEŠĆANIN
HRVATSKA POŠTA I IZLOŽBA "HRVATI I KAROLINZI"
Marka Karla Velikog
Autor marke je grafičar Hrvoje Šercar, a uloga predsjednika povjerenstva za odabir najboljega likovnog rješenja povjerena je Igoru Zidiću, ravnatelju Moderne galerije u Zagrebu. Kao glavni motiv poslužila je konjanička statua Karla Velikog, zemljopisna karta Franačkog Carstva te crtež crkve sv. Donata u Zadru
SPLIT — U Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika održana je promocija izdanja poštanskog bloka pod nazivom Karlo Veliki - stvaranje Europe. Poštanski blok i marka s likom velikog franačkog cara trebali bi pridonijeti popularizaciji velikog kulturno-umjetničkog izložbenog projekta Hrvati i Karolinzi.
Osim svoje utilitarnosti, poštanska marka posjeduje i dimenziju umjetničkog, kreativnog čina, kao i nemalu ulogu u prezentiranju zemlje, naglasio je Ante Bilić, upravitelj Središta Hrvatske pošte - Split, dodavši kako su od početka uspostave države Hrvatske pošte tiskale više od 330 maraka i devet prigodnih blokova, uključujući i ovaj o Karlu Velikom, praocu ujedinjene Europe.
U promociji su sudjelovali i koautori splitske izložbe dr. Nikola Jakšić, te dr. Miljenko Jurković, koji je i autor popratnog teksta.
Govoreći o ulozi europskog projekta, u kojem uz Njemačku, Italiju, Veliku Britaniju i Španjolsku sudjeluje i Hrvatska, povjesničar umjetnosti Miljenko Jurković osvrnuo se i na likovnu koncepciju poštanske marke čiji je autor poznati hrvatski grafičar Hrvoje Šercar, dok je uloga predsjednika povjerenstva u odabiru najboljeg likovnog rješenja pripala Igoru Zidiću, ravnatelju Moderne galerije iz Zagreba.
Inače, kao glavni je motiv Šercaru poslužila poznata konjanička statua Karla Velikog, zemljopisna karta Franačkog Carstva u svom najvećem obujmu te crtež crkve sv. Donata u Zadru.
Piše: J. GLUIĆ
Mladen Ancic
HRVATSKA U KAROLINŠKO DOBA
Split, MHAS, 2001.
A. Miloševic, Ž. Rapanic, Ž. Tomicic
ARHEOLOŠKI NALAZI KAROLINŠKOG
OBILJEŽJA U HRVATSKOJ
Split, MHAS, 2001.
V. Delonga, N. Jakšic, M. Jurkovic
ARHITEKTURA, SKULPTURA I EPIGRAFIKA
KAROLINŠKOG DOBA U HRVATSKOJ
Split, MHAS, 2001.
HRVATI I KAROLINZI NA FOTOGRAFIJAMA
ZORANA ALAJBEGA
Split, MHAS, 2001.
IGROM I ZABAVOM KROZ IZLOŽBU
HRVATI I KAROLINZI
Split, MHAS, 2001.
KATALOZI IZLOŽBI HRVATI I KAROLINZI
U europskom projektu Karlo Veliki
Stvaranje Europe
Split, MHAS, 2000.