| |
Karlo Veliki - stvaranje Europe
Zajednički europski projekt s izložbama u Barceloni, Bresciji, Paderbornu, Splitu i vjerojatno Yorku.
U okviru zajedničkog europskog projekta Charlemagne. The Making of Europe priređuje se, o karolinškome razdoblju, međusobno povezane izložbe u Barceloni, Bresciji, Paderbornu, Splitu i Yorku. Ovaj jedinstveni projekt sponzorira Europska komisija putem Rafael programa.
Na pragu novog tisućljeća rasprava o razdoblju Karolinga tema je europskih razmjera. Karla Velikoga su već njegovi suvremenici nazivali "ocem Europe", a s današnje točke gledišta može ga se smatrati osnivačem velikog carstva koje je obuhvaćalo brojne europske regije. Upravo su tada položeni temelji zajedničkoj europskoj kulturi.
Relikvijar u obliku poprsja Karla Velikog; oko 1350 g. Riznica katedrale, Aachen. Nikakva stvarna sličnost s Karlom Velikim ne postoji, ali poprsje dobro izražava snagu utjecaja koju je veliki franački car ostavljao na maštu kasnijih stoljeća.
Genealoška tablica prikazuje Karolinge tijekom dvaju stoljeća. Počinje s Karlom Velikim, Rex Francor(um) et imperat(or) Romanorum. Stvarna dioba carstva na tri dijela, koju je izvršio Karlov sin Ludvig Pobožni (Pius), svedena je na podjelu na Istočne i Zapadne Franke. Slika Ludviga Pobožnoga povezana je s njegovim sinom Ludvigom Njemačkim (Rex Germaniae). Iz rukopisa životopisa sv. Dionizija, 1317.; Pariz
Utjecaji tvorbene, stvaralačke snage koju su na dvoru Karla Velikoga širili učeni ljudi iz čitave Europe, vidljivi su i danas. Zajedničko kulturno nasljeđe jasno se očituje u razmjeni umjetničkih djela i arheoloških nalaza u svim tim zemljama.
Zajednički element izložbe je i opsežna multimedijska (audiovizualna i kompjutorska) prezentacija. Njome su obuhvaćeni gradovi Barcelona, Brescija, Paderborn i Split. Poznati scenarist, redatelj i producent prof. Lothar Spree (Frankfurt) izradit će zajedničku audiovizualnu prezentaciju koja će premijerno biti prikazana na izložbi u Paderbornu.
PADERBORN
Izložba u Paderbornu pod nazivom 799. - Umjetnost i kultura doba Karolinga. Papa Leon III. u Paderbornu (23. srpnja - 1. studenog 1999.) obilježava susret kralja Franaka i Pape u Paderbornu prije 1200 godina.
BARCELONA
Izložba u Barceloni Karolinška Katalonija (prosinac 1999. - veljača 2000.) bavi se Katalonijom u vrijeme Karolinga
BRESCIA
Na izložbi u Bresciji (17. lipnja - 20. studenog 2000.) pod nazivom Sudbina Langobarda. Italija u stvaranju Europe Karla Velikoga naglasak će biti na kulturi Langobarda kao jednom od uzora karolinškoj umjetnosti.
SPLIT
Split će izložbom Hrvati i Karolinzi (20. prosinca 2000. - 30. svibnja 2001.) predstaviti todobnu Hrvatsku kao dio Carstva.
YORK
Grad York se nada u ljeto 2001. organizirati izložbu Zlatno doba Yorka, posvećenu Alcuinu, istaknutom učitelju i savjetniku na dvoru Karla Velikoga.
Paderborn
Karla Velikoga kruni papa Leon III. za cara; prikaz na knjižnoj slikariji, Bibliotheque Nationale, Pariz
Karolinški bunar života iz evanđelistara sv. Medarda, oko 800. Car Karlo Veliki (747.-814.) poziva umjetnike i znanstvenike u Aachen. Za djela nastala u karolinško doba tipični su: jasna kompozicija, iluzionističko poimanje prostora i dijelom klasično, dijelom ekspresivno oblikovani likovi. Krunidba Karla Velikog za Svetog rimskog cara godine 800. bila je izravan rezultat njegovog saveza sa papom Leom III, sklopljenog u Paderbornu u Njemačkoj. 799. g. Papa je bio primljen u veličanstvenoj palači Karla Velikog u Westphaliji. 1999. prva izložba u seriji “Karlo Veliki. Stvaranje Europe” obilježit će 1200. godišnjicu tog tromjesečnog sastanka koji će oblikovati budućnost Europe za slijedećih 1000 godina.
Pozornica ovog povijesnog događaja bit će žarište izložbe koja će se održati u rekonstruiranoj palači Karla Velikog. Nalazi iskapanja te palače biti će izloženi zajedno s nalazima drugih europskih palača iz tog vremena, kao i materijalom koji prikazuje povijest Saksonaca i Franaka u Westphaliji.
U obližnjem Biskupijskom muzeju primjeri crkvene umjetnosti - karolinški predmeti od zlata i bjelokosti, iluminacije i tkanine posuđene iz čitave Europe i Sjeverne Amerike - predstavit će povijest kršćanske crkve pod vodstvom Karla Velikog. Pokrštavanje sjeverozapadne Europe od strane irskih i anglo-saksonskih misionara, razvoj crkvene organizacije i arhitekture u Westphaliji, kao i oživljavanje prevlasti Rima bit će središnje teme.
Kombinacija modernih tehnika prikazivanja, edukacijskih i kulturnih događaja, te posjete samostanskom klaustru i karolinškom vrtu učinit će Paderborn idealnim mjestom početka projekta.
Barcelona
Oltarni kamen
Grubu provincijsku umjetnost, neoplemenjenu asturskim ili karolinškim utjecajima, stvarali su u graničnoj pokrajini (marci) Asturci, Arabljani i Franci. Ovaj oltarni kamen (prevučen iskucanim srebrom) iz Girone, ukrašen je likom Sv. Ivana evanđelista. Girona: kameni oltar s dekoracijom u iskucanom srebru; 9. stoljeće, Muzej dijeceze, Girona
Anđeoski križ
Ovo remek djelo asturijskih zlatara, darovano je katedrali u Oviedu 808. godine. Strana koju ovdje vidimo pokrivena je sitnim zlatnim filigranom s umecima antičkih kameja (kamen na samom vrhu) i gema.  Nacionalni muzej katalonske umjetnosti u Barceloni postavit će u razdoblju između prosinca 1999. i veljače 2000. izložbu “Karolinška Catalonia”, drugu u seriji. Osnovni motiv cijelog projekta utjecaj je Karla Velikog na neposredne susjede, kao i na narode uključene u Carstvo ratnim osvajanjima ili savezima.
Barcelonska postava preispitat će ulogu Katalonije kao granične regije, u kojoj je karolinško carstvo došlo u neposredni dodir s islamom; Kataloniju kao mjesto prožimanja civilizacija karolinške Europe i kordobskog Kalifata. 
Krstionica San Miguel
U 10. stoljeću, uz pomoć Karla Velikog, Katalonija je bila već uglavnom oslobođena od Maura, a jedan od najstarijih kršćanskih gradova u Španjolskoj, Terrassa, obogaćena lijepim novim građevinama. Krstionica u crkvi San Miguel iz 6. stoljeća bila je obnovljena i brižljivo ukrašena freskama.
Izložba će prikazati neke od najljepših umjetnina karolinškog svijeta, od kojih mnoge nikad prije nisu viđene u Kataloniji. Emancipacija Katalonije kao političke, religijske, društvene, ekonomske i kulturne zajednice koja se tada zbila; procvat umjetnosti i arhitekture pod karolinškim utjecajem, razvoj urbanog i ruralnog krajolika, kao i upijanje islamskih znanstvenih dostignuća iz Iberije, bit će prikazani kroz skulpturu, slikarstvo, metalne predmete, minijature i rukopise.
Girona, Tortosa, Terassa, Sant Pere de Rodes i Sant Miquel de Quixa krajevi su koji će na ovoj izložbi dobiti posebno mjesto i biti obuhvaćeni zemljopisnim kartama, dokumentima, planovima i modelima. Posjetitelji će imati mogućnost da i sami budu uključeni putem audio-vizuelnih prikaza i interaktivnih kompjuterskih izložbi.
Brescia
Langobardska kruna u osnovi je rad iz 10. stoljeća, iako je kasnije mijenjana. Načinjena je s usađenim dragim kamenjem, ali je poznata kao "željezna kruna", jer joj se s unutrašnje strane nalazi željezna traka za koju se govorilo da je klin sa Kristova raspela. 
Poklopac evanđelistara longobardske kraljice Teodelinde, oko 600. god; Riznica katedrale u Monzi  Brescia u sjevernoj Italiji bila je jedan od velikih europskih gradova krajem 8. stoljeća, smještena na vitalnom raskrižju političkih, društvenih i kulturnih odnosa. Godine 2000. Brescia će izložbom “Budućnost Longobarda” obilježiti useljavanje svog Gradskog muzeja u zdanje samostana Santa Giulia-San Salvatore.
Za vrijeme vladavine langobardskog kralja Desideriusa, bivšeg vojvode Brescie (757 - 774 n.e.) budućnost Italije bila je na prekretnici. Savez franačkih kraljeva i Papinstva uzdrmao je snove o ujedinjenom poluotoku. Unatoč svemu, u razdoblju neposredno prije invazije Karolinga (773 -774 n.e.) langobardski su dvorovi bili poprišta čitavog niza kulturnih i umjetničkih inicijativa. Langobardske mecene i zanatlije postavili su nove standarde u arhitekturi, kiparstvu i slikarstvu i ustanovili nove obrasce vizualnog izražavanja.
Izložba u Bresciji, na kojoj će biti predstavljeni izložci iz cijele Europe i Italije, imat će dvije osnovne teme: spektakularne rezultate najnovijih istraživanja s područja arheologije i povijesti umjetnosti iz velikog gradskog samostana San Salvatore, kojeg su 753. n.e. osnovali Desiderius i njegova žena Ansa; i drugu koja prati umjetnička i kulturna dostignuća langobardskih kraljevskih i vojvodskih dvorova prikazujući način na koji su njihove politike i mecenstvo određivale umjetničku modu na dvoru Karla Velikog.
Split
Sv. Donat
Crkva Sv Donata u Zadru današnje ime nosi po biskupu koji ju je podigao u 9. stoljeću po uzoru na Palatinsku kapelu Karla Velikoga u Aachenu. Izvorno je crkva posvećena Sv. trojstvu. 
Relikvijar - bursa
Iz riznice katedrale u Ninu s moćima Sv. Ambroza biskupa, Sv. Marcele i Sv. Aselma. Pretpostavlja se da je nastao u Milanu između 830. i 840. godine. 
Stakleni kalež i boca iz grobova imućnog društvenog sloja na Ždrijacu kao ostatak poganskog običaja pokapanja (9. st.) Kako su se Karlova osvajanja širila prema istoku i jugu, do godine 800. n.e. njegovo carstvo obuhvatilo je Veneciju i Dalmaciju. Izložba “Hrvati i Karolinzi” bit će postavljena u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu u razdoblju od 2000. - 2001. Ona će naglasiti ulogu Karla Velikog u učvršćivanju Hrvata u Dalmaciji i naknadnom stvaranju slavenskih vojvodstava po karolinškom obrascu.
Utjecaj karolinškog svijeta na kršćansko graditeljstvo vidljiv je i u Hrvatskoj - crkva Svetog Trojstva u Zadru kao uzor je imala Palatinsku kapelu iz Aachena, a i na mnogim drugim crkvama vidljiv je utjecaj zapadne arhitekture. Liturgijski predmeti, pronađeni u Hrvatskoj, demonstrirat će karolinšku misionarsku gorljivost, dok ukrasi i natpisi, uglavnom crkveni, svjedoče kulturne veze s drugim krajevima pod Karlovom vlašću. Izlošci poput predmeta posmrtnog obreda i vojne opreme odražavaju karolinške svjetovne kontakte. 
Karolinški mačevi iz hrvatskih srednjovjekovnih grobova, Vrh Rika, 9. st.
Najudaljeniji dijelovi carstva Karla Velikog uključeni su u njegovu kulturnu mrežu; “Hrvati i Karolinzi” prikazat će spektakularne ostatke karolinške prisutnosti u Hrvatskoj. Unatoč tome što je ta prisutnost u izravnom obliku bila kratkotrajna, ona je kroz kulturu, književnost i religiju odredila percepciju stanovništva tih krajeva i doprinijela zapadnoeuropskom profiliranju naroda - naroda rođenog za vladavine Karla Velikog. 
Drveni kovčežić - relikviojar, okovan srebrnim limom, ukrašen rozetama u tehnici iskucavanja, karolinški proizvod, 9.st.
York
Book of Kells, s ornamentalnim nakitom, anglosasko knjižno slikarstvo iz 8. stoljeća.
Kingstonski broš Anglosaksonci su izrađivali izvanredan nakit na kojemu se često zapažaju izrazite veze s njihovim susjedima na istoku i jugu. Tako je i na brošu s franačkim i skandinavskim motivima, ukrašen je zlatnim filigranom, granatima, ljušturom sipe i lazuritom. Kingston Kent, 7. stoljeće, Muzeji grada Liverpoola.  2001. godine yorkširski muzej, jedan od nagrađivanih britanskih muzeja, nada se da će postaviti izložbu “Zlatno doba Yorka: Alcuin i Karlo Veliki”, koja bi trebala predstavljati vrhunac serije “Karlo Veliki. Stvaranje Europe”. Ovo završno poglavlje suprotstavilo bi odnos između Alcuina- učitelja, pjesnika, teologa, klasicista, sasavljača molitvi, kraljevskog savjetnika iz Yorka - i Karla Velikog. Ili, kako je to svojedobno rečeno u Francuskoj:“Bez Alcuina, Karlo Veliki ne bi bio tako velik”.
Solid
Jorkški nadbiskup Vigmund (837.-854.) iskovao je ovaj veliki zlatni solid sa svojim portretom en face. To je prvi novac u Engleskoj, a jedine paralele mogu se naći u franačkoj Italiji i Bizantu. novac nije samo dobro zamišljen nego je i savršeno izveden.York, zlatni solid nadbiskupa Vigmunda, Britanski muzej
Zajednički europski projekt s izložbama u Barceloni, Bresciji, Paderbornu, Splitu i vjerojatno Yorku.
U okviru zajedničkog europskog projekta Charlemagne. The Making of Europe priređuje se, o karolinškome razdoblju, međusobno povezane izložbe u Barceloni, Bresciji, Paderbornu, Splitu i Yorku. Ovaj jedinstveni projekt sponzorira Europska komisija putem Rafael programa.
Na pragu novog tisućljeća rasprava o razdoblju Karolinga tema je europskih razmjera. Karla Velikoga su već njegovi suvremenici nazivali "ocem Europe", a s današnje točke gledišta može ga se smatrati osnivačem velikog carstva koje je obuhvaćalo brojne europske regije. Upravo su tada položeni temelji zajedničkoj europskoj kulturi.
Relikvijar u obliku poprsja Karla Velikog; oko 1350 g. Riznica katedrale, Aachen. Nikakva stvarna sličnost s Karlom Velikim ne postoji, ali poprsje dobro izražava snagu utjecaja koju je veliki franački car ostavljao na maštu kasnijih stoljeća.
Genealoška tablica prikazuje Karolinge tijekom dvaju stoljeća. Počinje s Karlom Velikim, Rex Francor(um) et imperat(or) Romanorum. Stvarna dioba carstva na tri dijela, koju je izvršio Karlov sin Ludvig Pobožni (Pius), svedena je na podjelu na Istočne i Zapadne Franke. Slika Ludviga Pobožnoga povezana je s njegovim sinom Ludvigom Njemačkim (Rex Germaniae). Iz rukopisa životopisa sv. Dionizija, 1317.; Pariz
Utjecaji tvorbene, stvaralačke snage koju su na dvoru Karla Velikoga širili učeni ljudi iz čitave Europe, vidljivi su i danas. Zajedničko kulturno nasljeđe jasno se očituje u razmjeni umjetničkih djela i arheoloških nalaza u svim tim zemljama.
Zajednički element izložbe je i opsežna multimedijska (audiovizualna i kompjutorska) prezentacija. Njome su obuhvaćeni gradovi Barcelona, Brescija, Paderborn i Split. Poznati scenarist, redatelj i producent prof. Lothar Spree (Frankfurt) izradit će zajedničku audiovizualnu prezentaciju koja će premijerno biti prikazana na izložbi u Paderbornu.
PADERBORN
Izložba u Paderbornu pod nazivom 799. - Umjetnost i kultura doba Karolinga. Papa Leon III. u Paderbornu (23. srpnja - 1. studenog 1999.) obilježava susret kralja Franaka i Pape u Paderbornu prije 1200 godina.
BARCELONA
Izložba u Barceloni Karolinška Katalonija (prosinac 1999. - veljača 2000.) bavi se Katalonijom u vrijeme Karolinga
BRESCIA
Na izložbi u Bresciji (17. lipnja - 20. studenog 2000.) pod nazivom Sudbina Langobarda. Italija u stvaranju Europe Karla Velikoga naglasak će biti na kulturi Langobarda kao jednom od uzora karolinškoj umjetnosti.
SPLIT
Split će izložbom Hrvati i Karolinzi (20. prosinca 2000. - 30. svibnja 2001.) predstaviti todobnu Hrvatsku kao dio Carstva.
YORK
Grad York se nada u ljeto 2001. organizirati izložbu Zlatno doba Yorka, posvećenu Alcuinu, istaknutom učitelju i savjetniku na dvoru Karla Velikoga.
Paderborn
Karla Velikoga kruni papa Leon III. za cara; prikaz na knjižnoj slikariji, Bibliotheque Nationale, Pariz
Karolinški bunar života iz evanđelistara sv. Medarda, oko 800. Car Karlo Veliki (747.-814.) poziva umjetnike i znanstvenike u Aachen. Za djela nastala u karolinško doba tipični su: jasna kompozicija, iluzionističko poimanje prostora i dijelom klasično, dijelom ekspresivno oblikovani likovi.
Krunidba Karla Velikog za Svetog rimskog cara godine 800. bila je izravan rezultat njegovog saveza sa papom Leom III, sklopljenog u Paderbornu u Njemačkoj. 799. g. Papa je bio primljen u veličanstvenoj palači Karla Velikog u Westphaliji. 1999. prva izložba u seriji “Karlo Veliki. Stvaranje Europe” obilježit će 1200. godišnjicu tog tromjesečnog sastanka koji će oblikovati budućnost Europe za slijedećih 1000 godina.
Pozornica ovog povijesnog događaja bit će žarište izložbe koja će se održati u rekonstruiranoj palači Karla Velikog. Nalazi iskapanja te palače biti će izloženi zajedno s nalazima drugih europskih palača iz tog vremena, kao i materijalom koji prikazuje povijest Saksonaca i Franaka u Westphaliji.
U obližnjem Biskupijskom muzeju primjeri crkvene umjetnosti - karolinški predmeti od zlata i bjelokosti, iluminacije i tkanine posuđene iz čitave Europe i Sjeverne Amerike - predstavit će povijest kršćanske crkve pod vodstvom Karla Velikog. Pokrštavanje sjeverozapadne Europe od strane irskih i anglo-saksonskih misionara, razvoj crkvene organizacije i arhitekture u Westphaliji, kao i oživljavanje prevlasti Rima bit će središnje teme.
Kombinacija modernih tehnika prikazivanja, edukacijskih i kulturnih događaja, te posjete samostanskom klaustru i karolinškom vrtu učinit će Paderborn idealnim mjestom početka projekta.
Barcelona
Oltarni kamen
Grubu provincijsku umjetnost, neoplemenjenu asturskim ili karolinškim utjecajima, stvarali su u graničnoj pokrajini (marci) Asturci, Arabljani i Franci. Ovaj oltarni kamen (prevučen iskucanim srebrom) iz Girone, ukrašen je likom Sv. Ivana evanđelista. Girona: kameni oltar s dekoracijom u iskucanom srebru; 9. stoljeće, Muzej dijeceze, Girona
Anđeoski križ
Ovo remek djelo asturijskih zlatara, darovano je katedrali u Oviedu 808. godine. Strana koju ovdje vidimo pokrivena je sitnim zlatnim filigranom s umecima antičkih kameja (kamen na samom vrhu) i gema.
Nacionalni muzej katalonske umjetnosti u Barceloni postavit će u razdoblju između prosinca 1999. i veljače 2000. izložbu “Karolinška Catalonia”, drugu u seriji. Osnovni motiv cijelog projekta utjecaj je Karla Velikog na neposredne susjede, kao i na narode uključene u Carstvo ratnim osvajanjima ili savezima.
Barcelonska postava preispitat će ulogu Katalonije kao granične regije, u kojoj je karolinško carstvo došlo u neposredni dodir s islamom; Kataloniju kao mjesto prožimanja civilizacija karolinške Europe i kordobskog Kalifata.
Krstionica San Miguel
U 10. stoljeću, uz pomoć Karla Velikog, Katalonija je bila već uglavnom oslobođena od Maura, a jedan od najstarijih kršćanskih gradova u Španjolskoj, Terrassa, obogaćena lijepim novim građevinama. Krstionica u crkvi San Miguel iz 6. stoljeća bila je obnovljena i brižljivo ukrašena freskama.
Izložba će prikazati neke od najljepših umjetnina karolinškog svijeta, od kojih mnoge nikad prije nisu viđene u Kataloniji. Emancipacija Katalonije kao političke, religijske, društvene, ekonomske i kulturne zajednice koja se tada zbila; procvat umjetnosti i arhitekture pod karolinškim utjecajem, razvoj urbanog i ruralnog krajolika, kao i upijanje islamskih znanstvenih dostignuća iz Iberije, bit će prikazani kroz skulpturu, slikarstvo, metalne predmete, minijature i rukopise.
Girona, Tortosa, Terassa, Sant Pere de Rodes i Sant Miquel de Quixa krajevi su koji će na ovoj izložbi dobiti posebno mjesto i biti obuhvaćeni zemljopisnim kartama, dokumentima, planovima i modelima. Posjetitelji će imati mogućnost da i sami budu uključeni putem audio-vizuelnih prikaza i interaktivnih kompjuterskih izložbi.
Brescia
Langobardska kruna u osnovi je rad iz 10. stoljeća, iako je kasnije mijenjana. Načinjena je s usađenim dragim kamenjem, ali je poznata kao "željezna kruna", jer joj se s unutrašnje strane nalazi željezna traka za koju se govorilo da je klin sa Kristova raspela.
Poklopac evanđelistara longobardske kraljice Teodelinde, oko 600. god; Riznica katedrale u Monzi
Brescia u sjevernoj Italiji bila je jedan od velikih europskih gradova krajem 8. stoljeća, smještena na vitalnom raskrižju političkih, društvenih i kulturnih odnosa. Godine 2000. Brescia će izložbom “Budućnost Longobarda” obilježiti useljavanje svog Gradskog muzeja u zdanje samostana Santa Giulia-San Salvatore.
Za vrijeme vladavine langobardskog kralja Desideriusa, bivšeg vojvode Brescie (757 - 774 n.e.) budućnost Italije bila je na prekretnici. Savez franačkih kraljeva i Papinstva uzdrmao je snove o ujedinjenom poluotoku. Unatoč svemu, u razdoblju neposredno prije invazije Karolinga (773 -774 n.e.) langobardski su dvorovi bili poprišta čitavog niza kulturnih i umjetničkih inicijativa. Langobardske mecene i zanatlije postavili su nove standarde u arhitekturi, kiparstvu i slikarstvu i ustanovili nove obrasce vizualnog izražavanja.
Izložba u Bresciji, na kojoj će biti predstavljeni izložci iz cijele Europe i Italije, imat će dvije osnovne teme: spektakularne rezultate najnovijih istraživanja s područja arheologije i povijesti umjetnosti iz velikog gradskog samostana San Salvatore, kojeg su 753. n.e. osnovali Desiderius i njegova žena Ansa; i drugu koja prati umjetnička i kulturna dostignuća langobardskih kraljevskih i vojvodskih dvorova prikazujući način na koji su njihove politike i mecenstvo određivale umjetničku modu na dvoru Karla Velikog.
Split
Sv. Donat
Crkva Sv Donata u Zadru današnje ime nosi po biskupu koji ju je podigao u 9. stoljeću po uzoru na Palatinsku kapelu Karla Velikoga u Aachenu. Izvorno je crkva posvećena Sv. trojstvu.
Relikvijar - bursa
Iz riznice katedrale u Ninu s moćima Sv. Ambroza biskupa, Sv. Marcele i Sv. Aselma. Pretpostavlja se da je nastao u Milanu između 830. i 840. godine.
Stakleni kalež i boca iz grobova imućnog društvenog sloja na Ždrijacu kao ostatak poganskog običaja pokapanja (9. st.)
Kako su se Karlova osvajanja širila prema istoku i jugu, do godine 800. n.e. njegovo carstvo obuhvatilo je Veneciju i Dalmaciju. Izložba “Hrvati i Karolinzi” bit će postavljena u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu u razdoblju od 2000. - 2001. Ona će naglasiti ulogu Karla Velikog u učvršćivanju Hrvata u Dalmaciji i naknadnom stvaranju slavenskih vojvodstava po karolinškom obrascu.
Utjecaj karolinškog svijeta na kršćansko graditeljstvo vidljiv je i u Hrvatskoj - crkva Svetog Trojstva u Zadru kao uzor je imala Palatinsku kapelu iz Aachena, a i na mnogim drugim crkvama vidljiv je utjecaj zapadne arhitekture. Liturgijski predmeti, pronađeni u Hrvatskoj, demonstrirat će karolinšku misionarsku gorljivost, dok ukrasi i natpisi, uglavnom crkveni, svjedoče kulturne veze s drugim krajevima pod Karlovom vlašću. Izlošci poput predmeta posmrtnog obreda i vojne opreme odražavaju karolinške svjetovne kontakte.
Karolinški mačevi iz hrvatskih srednjovjekovnih grobova, Vrh Rika, 9. st.
Najudaljeniji dijelovi carstva Karla Velikog uključeni su u njegovu kulturnu mrežu; “Hrvati i Karolinzi” prikazat će spektakularne ostatke karolinške prisutnosti u Hrvatskoj. Unatoč tome što je ta prisutnost u izravnom obliku bila kratkotrajna, ona je kroz kulturu, književnost i religiju odredila percepciju stanovništva tih krajeva i doprinijela zapadnoeuropskom profiliranju naroda - naroda rođenog za vladavine Karla Velikog.
Drveni kovčežić - relikviojar, okovan srebrnim limom, ukrašen rozetama u tehnici iskucavanja, karolinški proizvod, 9.st.
York
Book of Kells, s ornamentalnim nakitom, anglosasko knjižno slikarstvo iz 8. stoljeća.
Kingstonski broš Anglosaksonci su izrađivali izvanredan nakit na kojemu se često zapažaju izrazite veze s njihovim susjedima na istoku i jugu. Tako je i na brošu s franačkim i skandinavskim motivima, ukrašen je zlatnim filigranom, granatima, ljušturom sipe i lazuritom. Kingston Kent, 7. stoljeće, Muzeji grada Liverpoola.
2001. godine yorkširski muzej, jedan od nagrađivanih britanskih muzeja, nada se da će postaviti izložbu “Zlatno doba Yorka: Alcuin i Karlo Veliki”, koja bi trebala predstavljati vrhunac serije “Karlo Veliki. Stvaranje Europe”. Ovo završno poglavlje suprotstavilo bi odnos između Alcuina- učitelja, pjesnika, teologa, klasicista, sasavljača molitvi, kraljevskog savjetnika iz Yorka - i Karla Velikog. Ili, kako je to svojedobno rečeno u Francuskoj:“Bez Alcuina, Karlo Veliki ne bi bio tako velik”.
Solid
Jorkški nadbiskup Vigmund (837.-854.) iskovao je ovaj veliki zlatni solid sa svojim portretom en face. To je prvi novac u Engleskoj, a jedine paralele mogu se naći u franačkoj Italiji i Bizantu. novac nije samo dobro zamišljen nego je i savršeno izveden.York, zlatni solid nadbiskupa Vigmunda, Britanski muzej
|
|
|