Spiralno naocarasti privjesci nesumnjiva su osobitost delmatske kulturne skupine i na ovim prostorima zasigurno su najpopularniji oblik brončanog nakita, nalazimo ih tijekom cijelog 10,9. i 8. stoljeća prije Krista, a livanjski su primjerci među najljepšim primercima te vrste naikta.
Kamena ikona Dijane / Artemide, Silvana / Pana i triju nimfi pronađena na nalazištu Suhaca. Smatra se da potječe iz 1. ili 2. stoljeća.
Karolinške ostruge, pronađene zajedno s mačevima uz crkvu u Rešetarici (Podgradina), uobičajen je nalaz kakav zatičemo i u nizu drugih starohrvatskih grobova u Dalmaciji. Upadljive sličnosti livanjskih nalaza s onim u Koljanima kod Vrlike, te nalazima u Biskupiji kod Kninga, sugeriraju da ih kao i dalmatinske nalaze treba datirati u kraj 8. ili početak 9. stoljeća.
Natpisna arhitravna greda oltarne ograde iz ruševina ranosrednjovjekovne crkve Sv. Petra u Rapovinama, druga polovica 9. stoljeća.
Ulomak pluteja oltarne ograde ukrašen je troputim kružnicama koje su međusobno isprepletene istim takvim trakama. Datira ga se na prijelaz 9. u 10. stoljeće, a pronađen je u crkvi Sv. Petra u Rapovini.
Arheološki spomenici sadržani u ovoj zbirci pokazuju tisućljetnu povezanost livanjskog kraja s dalmatinskim prostorima. Ona se može pratiti od kraja bakrenog i početka brončanog doba, od vremena kad se na ovim prostorima oblikuje tzv. cetinska kultura, nastala na temeljima teritorijalno prostranije onodobne "ljubljanske kulture". Livanjsko i susjedna polja jugozapadne Bosne i Dalmacije bila su matična područja Delmatske plemenske zajednice. Značajni su nalazi brončanog oružja, oruđa i nakita. O polaganoj romanizaciji Delmata svjedoče epigrafički spomenici i štovanje predrimskih i domaćih kultova najčešće interpretiranih u liku Silvana i Dijane. U kasnoantičkim (starokršćanskom) razdoblju, prostor današnjeg Livanjskog polja pripadao je salonitanskoj nadbiskupiji u čijem sastavu ostaje sve do 533. godine kada je prostor podijeljen na tri biskupije. Livanjski prostor i dalje ostaje u sastavu salontanske biskupije što je presudno utjecalo na kasnije povijesne događaje, osobito u srednjem vijeku.