MUZEJ HRVATSKIH ARHEOLOŠKIH SPOMENIKA (MHAS) jedan je od najstraijih hrvatskih muzeja i jedini je muzej u Hrvatskoj osnovan s jedinstvenom zadaćom da istražuje, sakuplja, predstavlja i proučava ostatke materijalne i duhovne kulture Hrvata iz razdoblja srednjeg vijeka, od VII. do XV. stoljeća, poglavito iz vremena ranosrednjovjekovne hrvatske države od IX. do XII. stoljeća.
Pod nazivom Prvi muzej hrvatskih spomenika utemeljen je u Kninu 1893. godine, a za vrijeme II. svjetskog rata iz bojazni od ratnih opasnosti preseljen je najprije u Sinj, a zatim na Klis i u Split gdje mu je i danas sjedište. Od 1976. godine svoje arheološko blago cuva i izlaže u monumentalnom i reprezentativnom zdanju izvedenom po projektu arh. M. Kauzlarica.
"Nema znanosti ili umjetnosti, koja bi pukim slucajem bila ravnana, a ne sistemom. Bez njega svaka znanost bila bi puka kombinacija, prosti diletantizam, ako ne pusta danguba."
Mahom su to primjerci raznovrsnog nakita, oružja i predmeta svakodnevne upotrebe, te velik broj kamenih spomenika koji su nekada pripadali interijerima starohrvatskih crkvica. Svojom zbirkom ranosrednjovjekovne pleterne i figuralne plastike te množinom latinskih starohrvatskih epigrafskih spomenika, Muzej HAS danas spada medu najvece zbirke takve vrste u Europi.
Danas Muzej HAS raspolaže opsežnim fondom starohrvatske arheološke baštine od oko 20 000 predmeta, od cega je u stalnom postavu izloženo tek oko 25% grade.
Medu ostalim, najznacajniju i povijesno najvredniju kolekciju predstavljaju epigrafski spomenici od IX. do XII. stoljeca na kojima su uklesana imena hrvatskih vladara te svjetovnih i crkvenih dostojanstvenika, pa taj dio arheološke zbirke Muzeja HAS, kao najstariji hrvatski "arhiv" (arhiv u kamenu) ima iznimnu povijesnu dokumentarnu vrijednost. Osim muzeološke djelatnosti, Muzej HAS danas provodi i opsežna arheološka istraživanja starohrvatskih lokaliteta, poglavito na svojem maticnom, južnohrvatskom prostoru, u cetinsko-zrmanjskom medurjecju, a ima i bogatu izložbenu i izdavacku djelatnost