Arheološka zbirka franjevačkog muzeja u Livnu Arheološki spomenici sadržani u ovoj zbirci pokazuju tisućljetnu povezanost livanjskog kraja s dalmatinskim prostorima. Ona se može pratiti od kraja bakrenog i početka brončanog doba, od vremena kad se na ovim prostorima oblikuje tzv. cetinska kultura, nastala na temeljima teritorijalno prostranije onodobne "ljubljanske kulture". Livanjsko i susjedna polja jugozapadne Bosne i Dalmacije bila su matična područja Delmatske plemenske zajednice. Značajni su nalazi brončanog oružja, oruđa i nakita. O polaganoj romanizaciji Delmata svjedoče epigrafički spomenici i štovanje predrimskih i domaćih kultova najčešće interpretiranih u liku Silvana i Dijane. U kasnoantičkim (starokršćanskom) razdoblju, prostor današnjeg Livanjskog polja pripadao je salonitanskoj nadbiskupiji u čijem sastavu ostaje sve do 533. godine kada je prostor podijeljen na tri biskupije. Livanjski prostor i dalje ostaje u sastavu salontanske biskupije što je presudno utjecalo na kasnije povijesne događaje, osobito u srednjem vijeku.