OTVORENJE IZLOŽBE "OTOCI I SVECI" U RIMU
Ovog utorka, 26. svibnja, u École française de Rome svečano je otvorena međunarodna izložba „Otoci i sveci. Samostani i svetišta na istočnoj jadranskoj obali od sv. Jeronima do Grgura VII.“, posvećena bogatoj ranokršćanskoj i srednjovjekovnoj baštini istočnog Jadrana.
O izložbi
Izložba proizlazi iz istraživačkog programa MONACORALE o povijesti i arheologiji samostana i crkvenih lokaliteta Istre i Dalmacije između 4. i 12. stoljeća. Program od 2021. godine provodi skupina francuskih, hrvatskih i talijanskih istraživača kroz multidisciplinarni pristup koji povezuje izvore arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti, književnosti, epigrafije i krajobrazne arheologije. Financiran od strane Agence Nationale de la Recherche, program provode francuske institucije (École française de Rome, CNRS i sveučilišta) u suradnji s hrvatskim institucijama (sveučilištima i muzejima).
Autori izložbe i uzvanici na otvorenju
Posebno smo ponosni na sudjelovanje Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u ovom projektu, a glavna autorica i kustosica izložbe je naša muzejska savjetnica Nikolina Uroda.
Cijenjeni suautori izložbe su Morana Čaušević-Bully (Université de Franche-Comté) i Sébastien Bully (CNRS, UMR 6298 ArTeHiS).
Na otvorenju su sudjelovali brojni uzvanici iz kulturnog i diplomatskog života, među kojima i hrvatski veleposlanik u Rimu Jasen Mesić te ravnateljica École française de Rome Brigitte Marin.
Samostani kao središta kulture i znanja
Hrvatska obala i otoci čuvaju kršćansku arheološku baštinu iznimne vrijednosti iz razdoblja kasne antike i srednjeg vijeka. Bogatstvo tih lokaliteta stapa se s izuzetno lijepim morskim krajolicima, s crkvama i samostanima smještenima u dnu uvala, na otočićima ili na vrhovima planina.
Na ovom području Jadrana kršćanstvo se ukorijenilo vrlo rano, o čemu svjedoče brojni ostaci i nalazi, poput relikvijara ili predmeta donesenih s dalekih hodočašća. Ako vjerujemo svetom Jeronimu, dalmatinski su otoci već od 4. stoljeća bili dom brojnim svecima, redovnicima i pustinjacima, imajući pritom ključnu ulogu u povijesti ranog zapadnog monaštva, kao i u povijesti tih „svetih otoka“.
Nekoliko stoljeća kasnije, od 9. stoljeća, a osobito u 11. stoljeću, hrvatski otoci i obala prihvatili su benediktinske zaklade, povezane s velikim talijanskim opatijama i važnim središtima širenja crkvenih reformi i papinske vlasti. Tijekom svog postojanja ti su samostani bili središta kulture i znanja te su imali važnu ulogu u širenju ideja i umjetničkih izraza.
Tematska izložba „Otoci i sveci“ želi predstaviti i približiti ovaj bogat i jedinstven aspekt religijske, umjetničke i društvene povijesti otočne Hrvatske u kasnoj antici i srednjem vijeku.
______
Izložba „Otoci i sveci“, osmišljena u suradnji s Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika - Split, prvotno je predstavljena u Hrvatskoj tijekom proljeća 2025. godine u Arheološkom muzeju u Splitu, a sada se može do kraja listopada 2026. godine pogledati u École française de Rome u smanjenom i prilagođenom izdanju.