Klapavice - Crkvine Lokacija istraživanja : Lokalitet Crkvine nalazi se dva kilometra sjeveroistočno od Klisa uz južnu stranu brze ceste Klis – Dugopolje u mjestu Klapavice. Prva arheološka iskopavanja ovdje je proveo don Frane Bulić 1906. godine. U toj prigodi istražen je sjeveroistočni dio kompleksa i otkrivena jednobrodna starokršćanska crkva i cisterna, te četiri srednjovjekovna groba. U razdoblju između travnja i srpnja 2006. god na Crkvinama je izvršeno revizijsko iskopavanje, te utvrđeno postojanje dviju crkava; sjeverne, prethodno otkrivene Bulićevim istraživanjima i južne s narteksom i upisanom apsidom. Južno od druge crkve otkrivene su cisterna i krstionica, a na jugozapadnoj z strani dvije pravokutne prostorije. Sve navedene prostorije međusobno su povezane. Zidovi kompleksa utemeljeni su na litici, a građeni od poluobrađenog i nepravilno klesanog kamena lokalnog podrijetla. Unutrašnjost kompleksa bila je ožbukana, o čemu svjedoče tragovi žbuke pronađeni na zidovima u svim prostorijama. Južna crkva bila je i oslikana. Ostaci žbukanih podnica vidljivi su u južnoj crkvi i u dvjema prostorijama na jugozapadu. Također je istraženo 25 grobova. Groblje je s izuzetkom nekoliko grobova bilo smješteno unutar arhitektonskog kompleksa. Grob smješten između sjevernog luka apside južne crkve i južnog zida sjeverne crkve, koji je bio prekriven podnicom južne crkve može se povezati uz nastanak cijeloga kompleksa tj. vremenski opredijeliti u razdoblje 5. i 6. stoljeća. Istom vremenu najvjerojatnije pripada i presvođena grobnica i dječji grob u amfori otkriveni ispred pročelja južne crkve. Ostali grobovi nastali su nakon rušenja kompleksa i pripadaju razdoblju srednjega vijeka. Dva groba mogu se na osnovu nalaza željeznih ostruga i sljepoočničarke s jednom jagodom vremenski opredjeliti u 10. stoljeće. Preostali grobovi, koji su iznad grobnih raka imali vijence od neobrađenog kamena vežu se uz dolazak stanovništva iz unutrašnjosti (Bosne) ili uz seobu Vlaha. U jednom je pronađen venecijanski novac prve polovine 16. stoljeća, koji približno određuju virijeme njihova nastanka. Premda na Crkvinama istraživanja nisu u potpunosti završena može se pretpostaviti da groblje nema kontinuitet ukapanja, te da su ga zbog različitih povijesnih okolnosti koristile manje zajednice od 5-6 st., zatim krajem 9. i početkom 10. st. te u 16. st. Djelatnici Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika koji su sudjelovali u ovim istraživanjima; voditelj Hrvoje Gjurašin, arheolozi Mate Zekan, dr. sc. Maja Petrinec, Ante Jurčević i mr. sc. Nikolina Uroda, dokumentaristice Silvana Juraga, Maja Marković i Nada Šimundić Bendić, fotograf Zoran Alajbeg.